Kada ste psiholog „opće prakse“, a sustigne Vas pitanje iz područja mentalnog zdravlja školske djece, pomislite da je bolje da na pitanje odgovori bilo koji psiholog, nego da upitnici ostanu u zraku, kad već postoji manjak stručnjaka dječje i adolescentne psihologije i psihijatrije.
Prvo što znate je da djeca imaju različita mentalna stanja, kao i odrasli, ali njihovi simptomi, signali mogu biti različiti. Naučimo to opažati, posebice ako smo roditelji ili učitelji, nastavnici djece školskog uzrasta.
Uz to, treba znati da svako stanje djeteta moramo promatrati iz konteksta razvojne psihologije te da se kod školske djece uvijek isprepliću tri područja razvoja: emocije, kognicija i psihosocijalni razvoj.
PROMJENE, PROMJENE
U prvom redu se mentalni problemi mogu očitovati u promjenama mišljenja, u promjenama osjećaja i u promjenama ponašanja.
Problemi mentalnog zdravlja mogu prekinuti dotadašnje dobre obrasce funkcioniranja kod kuće, u školi, u bilo kojem socijalnom okruženju (na treningu u klubu, na zboru, u grupi među prijateljima).
Mogući problemi kod djece školskog uzrasta
Anksioznost – pokazuje se kroz pretjerane strahove i brige, koje je teško staviti pod kontrolu. Taj strah može remetiti normalnu igru ili rješavanje zadatka (partiju šaha, slagalicu, matematički zadatak ili ispunjavanje testa).
Pod pojmom anksioznosti razumijevamo socijalnu anksioznost, opću (generaliziranu) anksioznost i opsesivno-kompulzivni poremećaj.
ADHD – poteškoće koje se iskazuju kroz probleme s pažnjom i s kontrolom impulsa, kroz pretjeranu aktivnost ili kroz određenu mješavinu svih navedenih problema
AUTIZAM (ASD) – prvenstveno neurološki problem koji se očituje kroz nemogućnost kontakta i/ili razgovora s drugima. Najčešće se javlja u vrlo ranoj dobi (do 3. godine)
Poremećaj prehrane – nezdravo fokusiranje na određenu vrstu prehrane i na neki ideal tjelesnog izgleda, pretjerano razmišljanje bilo o težini ili gubitku težine
Depresija i poremećaji raspoloženja – dugotrajni osjećaj žalosti, sniženo raspoloženje ili problemi iznenadne velike promjene raspoloženja
PTSP (posttraumatski stresni poremećaj) – simptomi koji slijede nakon nekog traumatskog događaja. Javlja se uznemirenosti, briga, ružna sjećanja, nesanica ili noćne more, ispadi ljutnje
Najteži poremećaji percepcije i mišljenja – stanja u kojima osoba nema doticaj s realitetom
UPOZORAVAJUĆI ZNAKOVI
- tuga koja traje duže od 2 tjedna
- povlačenje od društva
- teškoće koncentracije
- samoozljeđivanje ili priča o namjeri samoozljeđivanja (rezanje žiletom, čupanje kose, opekline na koži)
- priče o smrti ili suicidu
- izljevi bijesa (tantrumi)
- loš uspjeh u školi
- izbjegavanje nastave
- izbjegavanje zajedničkih aktivnosti (izlet u prirodu ili maturalac, a da uzrok nije financijske prirode)
- glavobolje, trbuhobolje
- promjene navika jedenja (mršavljenje ili debljanje)
- problemi spavanja
Ukoliko se pojavi bilo koji od znakova, dobro je da roditelji, učitelji i stručni djelatnici škole međusobno usporede opažanja o pojedinom učeniku. Kada se zaključi da je potrebno zatražiti pomoć stručnjaka iz zdravstvenog sustava, s time ne treba čekati jer profesionalci imaju na raspolaganju metode (psihoterapija i farmakoterapija) za pomoć u liječenju, ublažavanju i uklanjanju tegoba.
Odjel za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti,
povodom obilježavanja Svjetskog dana djece (20.11.)