Europsko udruženje za depresiju (European Depression Association – EDA) predstavlja savez organizacija, pacijenata, istraživača i zdravstvenih stručnjaka iz 19 zemalja Europe. Misija udruženja jest poduprijeti sve osobe pogođene depresivnim poremećajima i dati im glas u javnosti. Jedan od načina na koji to čine je inicijativa i pokretanje obilježavanja Europskog dana borbe protiv depresije. Navedeni dan se obično obilježava početkom listopada, najčešće 1. listopada, no ove godine je to nedjelja 6. listopada. Tema za 2024. godinu u doslovnom raspoloženju glasi „Mladi ljudi nemirnog raspoloženja“, a u originalu „Young persons with Restless Mood“.
Na svjetskoj razini depresija pogađa preko 300 milijuna ljudi te je jedan od vodećih uzroka loše kvalitete života i radne nesposobnosti, samim time je i vrlo značajan javnozdravstveni problem. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji depresija je jednako značajan zdravstveni problem na razini Europske unije koji utječe na preko 50 milijuna građana. Prema jednom od najvećih istraživanja ovog sadržaja, najviši broj osoba s depresijom imaju Švedska, Estonija i Luksemburg. Među zemlje s najvećim porastom broja depresivnih osoba u odnosu na stanje u tim istim zemljama nekoliko godina prije, spadaju Hrvatska, Slovenija i Danska.
Kad se radi o mladim osobama, općenito neki simptomi poremećaja raspoloženja uključuju neuobičajene promjene u raspoloženju što znači da narušeno emocionalno doživljavanje i funkcioniranje ne nestaje i ne prestaje unatoč tome što ne postoji neki jasan, životni događaj/uzrok niti se mijenja s promjenom okolnosti. Među poremećajima raspoloženja, depresija je onaj koji u najgorem slučaju završava suicidom, odnosno smrću oboljele osobe.
Spomenuta tema za 2024. godinu („Mladi ljudi nemirnog raspoloženja“, eng. „Young persons with Restless Mood“) obuhvaća temu osjećaja nemira. U stručnim terminima značajno izraženi osjećaj nemira i napetosti praćen i psihomotornim nemirom naziva se agitacija. Sam osjećaj nemira dio je svakodnevnog života, no ako je učestao i praćen nekim drugim simptomima može utjecati loše na funkcioniranje osobe. U takvom stanju osoba se teško može koncentrirati ili opustiti. Neki od simptoma su nemir ruku ili nogu, nemogućnost da se sjedi ili stoji mirno, ljuljane na mjestu, osjećaj napetosti i fizička napetost, osjećaj tjeskobe, užurbano hodanje gore-dolje po prostoru. Vrlo ozbiljna stanja ili simptomi uključuju impulzivno ponašanje i suicidalne misli.
Uzrokom osjećaja nemira, ako je prisutan često ili traje kroz dulje vrijeme (tjedne i mjesece), mogu biti neki od poremećaja raspoloženja (depresija, bipolarni poremećaj), anksioznost, ADHD, demencija, sindrom nemirnih nogu, hipertireoza, zlouporaba droga ili sistemi sustezanje od uporabe. Neki lijekovi također mogu utjecati na pojavu stanja nemira, poput nekih antipsihotika.
Tretmani stanja nemira ovise o uzroku, no u slučaju da su posljedica anksioznosti ili depresije vrijedi se obratiti liječniku obiteljske medicine ili stručnjaku za mentalno zdravlje (psiholog, psihijatar). Uz navedeno postoje metode samopomoći koje svatko može koristiti, pogotovo uz brojne dostupne resurse na internetu. Neke od metoda su meditacija i mindfulness – pomaže usmjeriti pažnju, ignorirati neke podražaje i misli i usmjeriti se na druge te tako smanjiti nemir, vježbe disanja, razgovor s obitelji, prijateljima ili kolegama, uravnotežena i zdrava prehrana, tjelesna aktivnost i vježbanje – pogotovo ako je na svježem zraku, bavljenje ugodnim aktivnostima – druženje s prijateljima, gledanje filma, izbjegavanje alkohola, kofeina, duhana i droga.
Kad se obratiti stručnjaku za mentalno zdravlje?
U slučaju da stanje nemira utječe na vaše svakodnevne aktivnosti ili jednostavno imate osjećaj da vam je potrebna pomoć. U Zavodu djeluje Odjel za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti kojem se možete obratiti na email adresu – mentalno.zdravlje@zzjz-zz.hr