DOGAĐANJA

ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO ZAGREBAČKE ŽUPANIJE

OBILJEŽEN SVJETSKI DAN MENTALNOG ZDRAVLJA 2019.

NASILJE NAD ŽENAMA

28. studenog 2019. - objavljeno

 

 

 

      Rodno uvjetovano nasilje, odnosno nasilje nad ženama, fenomen je duboko ukorijenjen u neravnopravnosti spolova. Čak i u današnje vrijeme predstavlja jedan od najizraženijih primjera kršenja ljudskih prava. Prema podacima europskog instituta za neravnopravnost spolova, od 15. godine života 1 od 3 žene doživljava fizičko ili seksualno nasilje, dok 1 od 2 žene doživi seksualno uznemiravanje. U Hrvatskoj se broj žrtava obiteljskog nasilja kreće od 14.500 do 22.200, od čega su žene žrtve u oko 70% slučajeva. Istanbulska konvencija, kao zakonski temelj za internacionalnu borbu protiv nasilja nad ženama, opisuje nasilje nad ženama kao „kršenje ljudskih prava i oblik diskriminacije protiv žena“. Prema Istanbulskoj konvenciji, djela koja proizlaze iz rodno uvjetovanog nasilja rezultiraju u „fizičkoj, sekusalnoj, psihološkoj ili ekonomskoj šteti ili patnji, što uključuje i prijetnje tim postupcima te proizvoljnu deprivaciju slobode, bilo da se isto odvija u javnom ili privatnom životu žene“.


      Nasilje nad ženama odigrava se u brojnim različitim manifestacijama, od nasilja u partnerskim vezama, do zlostavljanja na internetu. Te različite forme nisu međusobno isključive; brojni oblici nasilja mogu se provoditi istovremeno te se međusobno potenciraju. Neravnopravnosti koje žene doživljavaju vezane uz rasu, invaliditet, dob, seksualnu orijentaciju i religijsko opredjeljenje također mogu poticati nasilje. Drugim riječima, dok žene doživljavaju nasilje i diskriminaciju baziranu na svom spolu, neke žene doživljavaju višestruke i međusobno povezane oblike nasilja. Primjerice, među ženama koje su žrtve nasilja u Hrvatskoj, posebno su brojne žene s invaliditetom.


      Rodno uvjetovano nasilje odvija se u svim djelovima svijeta, no rizik je veći tamo gdje je nasilje normalizirano i gdje prevladavaju rigidni koncepti o spolu i rodnim ulogama. Nadalje, nužno je naglasiti važnost strukturalnog nasilja, koje proizlazi iz strukturalnih neravnopravnosti poput socijalnih normi, stereotipa o spolovima te štetnim društvenim stavovima o nasilju nad ženama. Takvo nasilje definira se kao podčinjenost žena u ekonomskom, političkom i socijalnom kontekstu, te predstavlja iznimno bitan faktor u objašnjenju prevalencije nasilja nad ženama u našem društvu.


      Žene i mlade djevojke često nasilje doživljavaju kod kuće, bilo da se radi o fizičkom kažnjavanju, seksualnom ili emocionalnom zlostavljanju. U borbi protiv nasilja nad ženama ključno je naglasiti da obiteljsko nasilje nije „privatna stvar“; prihvaćanje takvog stava onemogućuje vanjske intervencije i spriječava žene i djevojke da potraže pomoć. Stati na kraj nasilju nad ženama nije moguće ako ne postoji otvoren dijalog unutar društva, kroz koji se preispituju postojeće norme i rodni stereotipi. Potrebno je educirati djecu o neravnopravnosti spolova te osvjestiti socijalne norme koje omogućuju (i čak opravdavaju) rodno uvjetovano nasilje.


      Nažalost, otpisivanje i degradiranje žrtava nasilja česta je pojava, što je dodatno poražavajuće za žene koje u tišini trpe zlostavljanje. Zato je prije svega nužnonormalizirati razgovor o ovoj temi te aktivno slušati iskustva žena i mladih djevojaka.


      Ukoliko želite prijaviti nasilje ili Vam je potreban savjet, obratite se savjetovalištu Autonomne ženske kuće Zagreb na broj telefona 0800 55 44, svakim radnim danom od 11 do 17 sati.

      Pozivi su besplatni i anonimni.

      Također se možete javiti u savjetovališta našega Odjela za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti na broj telefona za centralno naručivanje 099 7383 288.