DOGAĐANJA

ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO ZAGREBAČKE ŽUPANIJE

*
Program prevencije spolno prenosivih bolesti / Edukacija srednjoškolaca u Samoboru

HRVATSKI dan moždanog udara

Lipanj 2019. - 21.06.2019.

 

 

 

    • Hrvatski dan moždanog udara,21. lipnja, obilježava se s ciljem poboljšanja prevencije i znanja o ovom neurološkom poremećaju po uzoru na Svjetski dan, 29. listopada, kojeg je proglasila Svjetska organizacija za moždani udar.

       

      Moždani udar je među vodećim uzrocima smrti u svijetu - 80 milijuna ljudi na svijetu je preboljelo moždani udar, a 50 milijuna preživjelih živi s nekim oblikom trajne invalidnosti.U Hrvatskoj je moždani udar na drugom mjestu prema smrtnosti.Godišnje se u Hrvatskoj zbog moždanog udara liječi više od 12.000 osoba.

       

      U Zagrebačkoj županiji 1.610 ljudi liječilo se od moždanog udara u 2018.godini.

       

      Moždani udar je naglo nastali neurološki poremećaj uzrokovan poremećajem cirkulacije u mozgu što dovodi do nedovoljne opskrbe određenih dijelova mozga kisikom i hranjivim tvarima. Zbog nedostatka kisika i hranjivih tvari dolazi do oštećenja i odumiranja živčanih stanica u zahvaćenim dijelovima mozga što se manifestira oštećenjem funkcija kojima ti dijelovi mozga upravljaju. Vrste moždanog udara su ishemijski i hemoragijski moždani udar. Ishemijski moždani udar, koji je ujedno i najčešći (oko 85 % moždanih udara), nastaje ako je ugrušak začepio arteriju te onemogućio protok krvi.

       

      Oni mogu biti posljedica stvaranja ugruška u oštećenoj arteriji koja mozak opskrbljuje krvlju (tromboza) ili otkidanjem komadića ugruška koji je nastao na drugom mjestu (primjerice, bolesni srčani zalisci ili treperenje srčanih pretklijetki – fibrilacija atrija), a krvnom strujom doputuje i zaglavi se u moždanoj arteriji (embolija).

       

      Oko 15 % moždanih udara su hemoragijski.

       

      Hemoragijski moždani udar se javlja ako dođe do puknuća krvne žile te prodiranja krvi u okolno tkivo.Kod puknuća krvne žile ako se krv iz oštećene krvne žile izlije u mozak, riječ je o intracerebralnom hematomu, a ako se krv izlije u likvorske prostore (nakon prsnućaaneurizme - izbočenje stijenke krvne žile, koje je obično prirođeno), onda je riječ o subarahnoidalnom krvarenju. 


      Najčešći je uzrok oštećenje krvnih žila u mozgu ateroskleroza. Na stijenci krvne žile stvaraju se naslage masnoće, veziva, kalcija i drugih tvari, što uzrokuje sužavanje i slabljenje stijenke. 


      Kod određenog broja ljudi prije pojave moždanog udara mogu se pojaviti upozoravajući znakovi koji odgovaraju simptomima moždanog udara, ali su prolazne naravi, odnosno traju kraće i povlače se u potpunosti u roku 24 sata. Takvi se prolazni poremećaji nazivaju tranzitorne ishemijske atake (TIA). Osobe koje su imale TIA, imaju i znatno veći rizik pojave moždanog udara, te se za njih zahtijeva obavljanje detaljnih neuroloških i drugih specifičnih pretraga.

       

      Rizični čimbenici nastanka moždanog udara su:

      • * povišen krvni tlak (hipertenzija),

      • * određene srčane bolesti (fibrilacija atrija, bolesti srčanih zalistaka i sl.),

      • * šećerna bolest (dijabetes),

      • * povišena razina masnoća u krvi (osobito LDL kolesterola),

      • * pušenje,

      • * alkoholizam,

      • * stres,

      • * prekomjerna tjelesna težina,

      • * tjelesna neaktivnost,

      • * starija životna dob,

      • * nasljeđe (obiteljska sklonost)

       

      Simptomi moždanog udara ovise o tome koji je dio moždanog tkiva zahvaćen, a najčešće se očituju kao:

      • * utrnulost, slabost i oduzetost lica, ruke ili noge (osobito ako je zahvaćena samo jedna strana tijela);

      • * iznenadan gubitak ili zamagljenje vida (posebice na jednom oku);

      • * gubitak govora, otežan govor ili razumijevanje govora,

      • * naglo nastala jaka glavobolja s mučninom i/ili povraćanjem te vrtoglavicom,

      • * gubitak svijesti i/ili epileptični napad;

      • * neobjašnjiva omaglica, gubitak ravnoteže ili koordinacije, nestabilnost ili iznenadni padovi

       

      Liječenje i oporavak

      U slučaju da prepoznate simptome moždanog udara kod sebe ili drugih, svakako potražite hitnu pomoć. Moždani udar je hitno stanje te zahtijeva hitan prijevoz i zbrinjavanje bolesnika u odgovarajuće opremljenoj zdravstvenoj ustanovi jer o tome ovisi i liječenje.
      Primjenjuje se specifična terapija za ishemijski moždani udar upotrebom lijekova koji mogu otopiti ugrušak koji je blokirao krvnu žilu. Na taj način moguće je ponovo uspostaviti krvotok i spriječiti odumiranje živčanih stanica. No, za ovu su terapiju odlučujući sati jer se može primijeniti samo unutar prva tri sata do 4.5 od nastanka ishemijskog moždanog udara. Nakon završenog akutnog liječenja, kod bolesnika koji su preboljeli moždani udar treba započeti s rehabilitacijom. U program rehabilitacije potrebno je uključiti i bolesnikovu obitelj, kako bi se postigao što brži oporavak oboljelog. Kako bi se spriječilo eventualno ponavljanje moždanog udara, potrebno je i nadalje djelovati na uklanjanju/smanjivanju čimbenika rizika.

      Prevencija moždanog udara:

      1. * Potrebno je djelovati na faktore rizika povezane sa stilom života u cilju otklanjanja nezdravog stila život i promoviranja zdravog načina života.

      2. * Liječiti bolesti koje predstavljaju faktore rizika i na taj način smanjivati utjecaj tih faktora rizika na povećanje učestalosti moždanog udara.

      3. * U slučaju ishemijskog moždanog udara uz djelovanje na faktore rizika propisuju se i određeni lijekovi: protiv zgrušavanja krvi itd.

      4. * U slučaju značajne stenoze (suženja)karotidnih arterija pristupa se operativnom liječenju karotidne stenoze.