epidemiologija

ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO ZAGREBAČKE ŽUPANIJE

ZZJZ-ZZ | Zavod za javno zdravstvo Zagrebačke županije

Bolesti koje prenose krpelji

3.srpnja 2012. - Datum

 

 

  •  

  • Zoonoze su bolesti koje se prenose sa životinje na čovjeka i obrnuto. Čovjek se može zaraziti ugrizom, ogrebotinom, kontaktom sa slinom ili izmetom i mokraćom. Uzročnici su bakterije, virusi i paraziti.Neke bolesti sa životinja na čovjeka prenose krpelji. Čovjek se može zaraziti i krpeljom sa kože ljubimca.

     

  • Dolaskom proljeća sve veći broj ljudi odlazi u prirodu, te su česti izleti u šumovita područja. Međutim, upravo u šumskim predjelima, u područjima niskog raslinja, grmovitim i visokotravnatim staništima, na vlažnim i sjenovitim mjestima tijekom proljeća pa sve do jeseni, vreba opasnost od krpelja.

    Krpelji su člankonošci koji pripadaju redu grinja. Njihova aktivnost je sezonskog karaktera, a pogoduju im blage zime i vlažno proljetno vrijeme.

     

  • U našim uvjetima najčešće bolesti koje prenose krpelji su Lyme- borelioza krpeljni meningoencefalitis.

     

  • Lyme borelioza je bakterijska bolest uzrokovana bakterijom Borellia burgerdorfi što ju prenose krpelji. Manifestira se u tri stadija koji počinju migrirajućim eritemom oko mjesta uboda krpelja do kroničnog stadija bolesti u kojima se očituju neurološki, srčani i zglobni poremećaji. Lyme- borelioza se liječi antibioticima, najuspješnije u ranoj fazi bolesti.

     

  • Krpeljni meningoencefalitis se ubraja u skupinu bolesti prirodnih žarišta jer se pojavljuje samo na određenim područjima koji odgovaraju prirodnom staništu prenosioca, u ovom slučaju krpelja. Javlja se u kontinentalnom području sjeverne Hrvatske. U urbanom zagrebačkom području nema opasnosti od krpeljnog meningoencefalitisa.

    Sama Medvednica predstavlja zonu u kojoj ima krpeljnog meningoencefalitisa, ali je rizik od zaraze malen.

     

  • Najčešće obolijevaju osobe koje su profesionalno vezane uz šumska staništa kao što su poljoprivrednici i šumski radnici, ali su također pod povećanim rizikom izletnici i druge osobe koje borave u području zaraženih krpelja ( branje šumskih plodova, gljiva i slično).

     

  • Da bi se osoba zaštitila od krpelja, najvažnija preventivna mjera je uklanjanje krpelja koji se već učvrstio na kožu jer je rizik od prijenosa virusa KME veći što je boravak krpelja na tijelu duži. Također je preporuka nošenje odjeće dugih rukava i nogavica prilikom odlaska u šumu i ostala područja gdje se krpelji mogu naći. Važna je uporaba repelenata ( sredstva koja odbijaju insekte) na otkrivenim dijelovima tijela.

     

  • Za osobe koje često borave u prirodi preporuka je i cijepljenje protiv krpeljnog meningoencefalitisa koje pruža učinkovitu zaštitu,a provodi se u higijensko- epidemiološkim ispostavama Zavoda za javno zdravstvo Zagrebačke županije. Cijepi se cjepivom protiv krpeljnog meningoencefalitisa u tri doze( prva i druga u razmaku od 1 do 3 mjeseca, treća 9 do12 mjeseci nakon 2.doze) što pruža učinkovitu zaštitu u trajanju od tri do pet godina. Cijena doze cjepiva je 275 kuna.

     

    Tanja Grdić, dr.med., spec. epidemiolog